HINEMOA

WITH NOTES & VOCABULARY

Rev. H. J. Fletcher

1/6


HINEMOA

WITH NOTES AND VOCABULARY.

BY

Rev. H. J. Fletcher.

Christchurch, Wellington, and Dunedin, N.Z.,
Melbourne and London:

WHITCOMBE & TOMBS LIMITED.


INTRODUCTION.

In the great mass of literature relating to New Zealand there is nothingsimilar to the plan of this text book. There are a number of books, veryuseful as far as they go, written for the purpose of enabling anyone sodesirous, of learning a few sentences of the Maori language. A text bookwith a vocabulary and explanatory notes ought to meet the wishes ofthose desiring to go a little further. And while it is practicallyimpossible to acquire a good colloquial knowledge of the Maori languagefrom books, it is possible, for those who have the time, to obtain aknowledge of Maori stories, such as Hinemoa, beyond what the besttranslation can give.

The most suitable grammar to be used with this is "Williams's FirstLessons in Maori."

H. J. Fletcher,      
The Manse, Taupo.

[Pg 5]


Ko Te Kauwhau Tenei
o Te Kauhoenga Atu O Hinemoa
Ki Mokoia.

Titiro e Kawana—a whakarongo mai hoki. Ko te wahi e nohoia na e koe, kote wahi tena i noho ai to matou tupuna a Hinemoa, i tona Kauanga mai.Kia kauwhautia atu iana, e ahau, ki a koe. Na, ko Rangiuru, te matuawahine o Tutanekai, ko Whakaue-Kaipapa tana tane tupu; he tane tahae aTuwharetoa. Ko ana tamariki matamua tokotoru, ko o ratou ingoa, koTawakeheimoa, ko Ngararanui, ko Tuteaiti; muri iho o te tokotoru, kamoea tahaetia a Rangiuru e Tuwharetoa. I haere manuhiri mai aTuwharetoa, nana a Tutanekai, he poriro ia, otira i moea ano e Whakaue aRangiuru; ka hapu ano, he tamaiti, ko Kopako tona ingoa; ka hapu anohoki ia i muri iho i a Kopako, he tamahine, Ko Tupa tona ingoa, ko tewhakapakanga ia o nga tamariki a Whakaue.

E noho tonu ana ratou ki Mokoia; ko Tutanekai, i atawhaitia e Whakaue,ano ko tana tamaiti tupu ake. Ka tupu nei a Tutanekai ratou ko anatuakana, a ka whakatangata. Na, ka tae mai te rongo o Hinemoa. He wahinepai tera, he rangatira hoki ia, ko tona matua tane, ko Umukaria, ko tonamatua wahine, ko Hinemaru, na, pirangi ana nga tuakana, pirangi ana teteina, ki taua wahine.[Pg 6]

Na, ka hanga e Tutanekai tona pourewa ki reira ki Kaiweka. Ka huihuiraua ko tona hoa ko Tiki, na he putorino ta Tutanekai, he koauau taTiki, Na, ka piki raua ki runga ki to raua atamira, ka whakatangi i araua pu i te po, i nga po marino. Na, ka kawea atu te tangi e tehauwhenuaapo, ki Owhata, ki te kainga i noho ai te puhi-humarire nei, aHinemoa, te tuahine o Wahiao.

Ka rongo a Hinemoa, ki te rekareka mai o te tangi o nga pu a Tutanekairaua ko t

...

BU KİTABI OKUMAK İÇİN ÜYE OLUN VEYA GİRİŞ YAPIN!


Sitemize Üyelik ÜCRETSİZDİR!